Što su investicijski fondovi
Investicijski fondovi specifična su mogućnost ulaganja sredstava pri čemu ulagatelji svoja slobodna sredstva, uplatom u fond, povjeravaju specijaliziranim institucijama - društvima za upravljanje investicijskim fondovima, čiji je zadatak povjerena im sredstva ulagati na financijskim tržištima tako da za svoje ulagatelje ostvare maksimalno moguć prinos, uz prihvaćanje definiranog rizika. Omjer rizika i potencijalne dobiti ovisi o vrsti financijskog instrumenta. Vrlo važna činjenica prilikom ulaganja u investicijske fondove jest trajanje ulaganja. Bitno je izjednačiti količinu rizika s trajanjem ulaganja, čime se povećava ostvarenje potencijalno više dobiti, ali se s druge strane smanjuje opasnost od gubitka. Drugim riječima, ulaganje na kratak rok (do godine dana) trebalo bi biti ulaganje u sigurne i stabilne investicijske fondove, dok će dugoročno ulaganje predstavljati ulaganje u investicijske fondove većeg rizika.
Bitno je istaknuti da su investicijski fondovi zasebna imovina koja nije u vlasništvu društva za upravljanje investicijskim fondovima nego u vlasništvu ulagatelja, proporcionalno veličini njihovih udjela u fondu. Poslovanje investicijskih fondova regulirano je Zakonom o investicijskim fondovima, a poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima svakodnevno kontrolira Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Temeljni dokumenti svakog investicijskog fonda su Prospekt i Statut, koji definiraju karakteristike pojedinog fonda, gdje spadaju i limiti ulaganja, odnosno rizičnost instrumenata u koje se ulažu prikupljena sredstva ulagatelja. Sukladno tim limitima ulaganja bitno je određen prinos koji ulagatelji mogu očekivati.
Dvije su osnovne vrste investicijskih fondova - otvoreni i zatvoreni fondovi. U Republici Hrvatskoj postoje obje vrste investicijskih fondova, ali s izrazitom dominacijom otvorenih investicijskih fondova. Prema podacima HANFA-e, na dan 31. kolovoza 2009. imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila je 9,446 mlrd kn, dok je imovina zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom na dan 31. kolovoza 2009. iznosila 1,295 mlrd kn.
Otvoreni fondovi su vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na neograničen broj udjela. Fond dakle, prikuplja novčana sredstva prodajom udjela u fondu i tako prikupljena sredstva potom ulaže u različite financijske instrumente. Novim ulaganjima novca u fond kreiraju se novi udjeli, kojima se kupuju novi financijski instrumenti, pa se na taj način povećava veličina imovine fonda. Vlasnici u svakom trenutku mogu zahtijevati otkup svih ili dijela udjela u fondu, a društvo koje upravlja fondom, sukladno Prospektu i Statutu, dužno ih je bezuvjetno otkupiti. PBZ Invest se obvezao u Prospektu ulagatelje isplatiti u roku od najviše 7 dana, međutim u praksi se isplate najčešće obavljaju sljedećeg radnog dana. Kupnje i prodaje udjela uvijek se obračunavaju po cijeni udjela koja vrijedi na dan kada je zahtjev podnesen.
Zatvoreni fondovi su vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na određeni broj dionica, kojima se trguje na organiziranim tržištima. Prilikom osnivanja zatvorenog fonda novčana sredstva se prikupljaju javnom prodajom dionica.
Investicijskim fondovima upravljaju društva za upravljanje investicijskim fondovima na temelju statuta fonda i odredbi Zakona o investicijskim fondovima. Vrijednost imovine pojedinog fonda izračunava i utvrđuje društvo za upravljanje investicijskim fondovima.
Investicijski fond pruža usluge portfeljnog menedžmenta pod kojim se podrazumijeva proces profesionalnog upravljanja vrijednosnim papirima. Može se odvijati na principu diskrecije ili na razini savjetodavne usluge. Kad portfeljni manager samostalno donosi i provodi odluke u korist svog komitenta radi se o diskrecijskom, a kad mora izvjestiti komitenta o svim okolnostima prije donošenja odluke radi se o savjetodavnom portfeljnom menedžmentu. Osobe, portfeljni manageri, moraju imati certifikat kojim dokazuju da su ovlašteni financijski analitičari. Financijsko poslovanje investicijski fondovi obavljaju putem depozitne banke,koja osigurava da novčana sredstva od prodaje udjela u fondu ili od dionica fonda odmah budu uplaćena na kod nje posebno otvoreni račun investicijskog fonda, izdaje dokumente o udjelima, uzima nazad dokumente i isplaćuje ih vlasniku te isplaćuje udjele iz dobitka fonda, utvrđuje vrijednost pojedinačnog udjela u fondu, isplaćuje dividendu dioničarima, izvršava naloge društva.
Svrha fondova
Investicijski fondovi su prvenstveno namijenjeni ljudima koji žele štedjeti novac, ali ih zanimaju veći prinosi nego kod oročene štednje u bankama (4-7% godišnje), te koji nemaju vremena, kapitala i znanja za npr. samostalno kupovanje dionica. Takve osobe mogu svoj novac povjeriti stručnjacima (fond menadžerima) koji zatim njihov novac i novac ostalih investitora ulažu u razne vrijednosne papire koji su vjerojatno nedostupni malom investitoru.
Rizik fondova
Što je investicija riskantnija, to je ujedno i veći potencijal zarade. Štednja u banci je potpuno sigurna i nosi oko 5% godišnje. Prosječan prinos dioničkih investicijskih fondova u svijetu je oko 20%, dok u Hrvatskoj i na Balkanu (zbog procesa tranzicije) dionički fondovi u zadnje dvije godine doživljavaju procvat i ostvaruju prinose koji dosižu čak 80-90% godišnje.
Najmanje rizični su novčani fondovi, koji donose povrat novca otprilike kao i štednja u banci. Njihova primarna svrha je mobilnost kapitala, budući da se iz fonda novac može povući bilo kada, odnosno nije oročen. Po riziku ih zatim slijede obveznički, mješoviti te na kraju dionički fondovi.
Što je fond rizičniji, to su veće promjene vrijednosti imovine fonda na dnevnoj razini. Dionički fondovi su najrizičniji jer se cijene dionica dnevno mijenjaju, a ujedno su izložene i najvećem riziku zbog nepredvidljivosti uvjeta poslovanja kompanija čijim se dionicama trguje.
Što je fond rizičniji, to je predviđeni rok ulaganja duži. Svrha toga je kako bi se izbjegle dnevne, tjedne ili čak i mjesečne oscilacije cijena. Primjer: vrijednost novčanog fonda će svaki dan pomalo, ali iznimno stabilno, rasti, dok vrijednost dioničkog fonda iz jednog dana u drugi može oscilirati čak do 1% u plus ili minus, iako su i veće promjene moguće. Ipak, pretpostavka je da će vrijednost dionica kroz duži period ipak rasti te se stoga kod dioničkih fondova preporuča ulaganje na barem godinu ili dvije, dok kod se novčanih fondova radi o nekoliko mjeseci.
Zanimljivosti
Svaka zaposlena osoba u RH neposredno ulaže novac u investicijske fondove. Naime, svakoj zaposlenoj osobi (u Hrvatskoj) se od plaće odbija dio za mirovinski fond, što je također vrsta investicijskog fonda. Mirovinski fondovi su vrlo stabilni jer imaju strogo propisano u što smiju ulagati (samo najsigurnije dionice i obveznice...) U nekim zemljama s razvijenijim tržištem kapitala je to interesantnije riješeno. Naime, u Čileu građani mogu birati žele li odvajati za klasični mirovinski fond, ili pak žele ulagati u investicijski fond. 98% građana je odabralo investicijske fondove.
Što je mjerilo uspješnosti fonda?
Mjerilo uspješnosti otvorenog investicijskog fonda jest rast vrijednosti udjela čiji rast se tretira kao prinos. Vrijednost udjela mijenja se ovisno o promjenama cijena (tečajeva) vrijednosnih papira u koje su uložena sredstva. Na primjer ako cijene vrijednosnih papira u vlasništvu fonda u vremenskome periodu od godinu dana poraste za 25%, automatski dolazi do porasta imovine fonda (prinosa), pa je na taj način ostvaren i porast svakog pojedinog udjela u fondu u visini od 25%. Svi prinosi u fondu izražavaju se nominalno.
Uspjeh fondova u budućnosti
Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti uspjeh fondova u budućnosti. Sam rast fonda isključivo ovisi o njegovoj ulagačkoj strukturi u različite vrijednosne papire i neposrednom rastu njihove vrijednosti na tržištu u određenom vremenskom razdoblju.
Kako odabrati fond?
Iznos koji je razumno investirati u pojedini investicijski fond ponajprije ovisi o osobnim preferencijama i mogućnostima svakog ulagača. Stoga se prije ulaganja u investicijske fondove potencijalnim ulagačima preporučuje sagledati cjelokupnu osobnu imovinu, trenutne i buduće potreba za novčanim sredstvima te sklonost preuzimanju rizika povezanih s određenom vrstom ulaganja. Pritom je važno svoju imovinu diverzificirati kako ne bi bila izložena riziku ulaganja u samo jednu vrstu vrijednosnog papira, imovine, odnosno investicijskog fonda.
Preuzeto sa http://www.pbzinvest.hr, http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicijski_fondovi
Naslovna
Podaci o fondovima i društvima
Što su fondovi i vrste fondova
Povijest investicijskih fondova
Podjela investicijskih fondova
Što su dionice i kako ulagati
Što su obveznice
Što je to FOREX i sve o njemu
Investicija u financijama
Ulagači, proces i ograničenja ulaganja
Ulaganje u obveznice
Metoda prosječnog troška
Diverzifikacija ulaganja
Yield (povrat, dobitak)
Opoziv vrijednosnih papira
Osnivačke dionice
Portfelj
Kumulativno pravo na dividende
Neuvrštene vrijednosnice
Opcijski ugovor
Kružne dionice
Kupi i drži - Buy and hold
Nepokrivena opcija - Naked option, uncovered option
Javna emisija
Kapitalni dobitak
Kontrolni paket dionica
Indeksi dionica
Interkalarne kamate
Izvještaj o novčanom toku
Dobitak na dionici
Kapitalno budžetiranje
Glavni vrijednosni papiri
Kamata na kamatu
Aukcija
Dionički kapital
Prijenos gubitka
Uvjeti konverzije
Konverzijski ažio
Preuzimanje gubitka
Špekulativni mjehuri?
Špekulativni vrijednosni papiri
Iskazivanje gubitka
Gubici iz špekulacija
Pokriveni opcijski varant
Valute iz košarice valuta
Going public
Opcijska obveznica going public
Konvertibilna obveznica going public
Duracija
Bilanca otpremnine
Ovisno ili vladajuće poduzeće
Pretpostavka ovisnosti
Opoziv članova nadzornog odbora d.d.
Polog vrijednosnih papira
Pravo napuštanja
Diskont mjenica
Instrumenti hipotekarnog tržišta
Emisija vrijednosnih papira
Faktor zaduženosti
Fiducijarija
Dubina financijskog tržišta
Rizik
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Investiranja u fondove, dionice, nekretnine, osiguranja...